Više informacija o aktivnostima o primjeni RSB UN 1325

Izvor: Public Policy Institut Wiki
Idi na: navigaciju, pretragu

[Nazad na razgovor]

Na konferenciji koja je održana u Sarajevu 2004. godine, kada se govorilo o RSB 1325 i kada se na neki način ovaj pravni dokument demistifikovao, zaključeno je da svi već primjenjujemo odredbe ove Rezolucije u svakodnevnom radu, iako o njima nismo bili ni informisani. U oktobru 2005. godine, na regionalnoj konferenciji u Sarajevu, prepoznata je potreba za institucionalizacijom do tada dobro uspostavljene saradnje. Stoga je potpisana Deklaracija o kooperaciji između institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost u zemljama zapadnog Balkana. 2008. godine održana je regionalna konferencija u Ljubljani, i u oktobru iste godine velika regionalna konferencija u Podgorici. Do danas regionalne konferencije su se održavale u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, Prištini, Sarajevu, Banja Luci, Ohridu, Cetinju i Budvi.

Međunarodna konferencija "Žene u sistemu bezbjednosti – RSB 1325", koja je trajala tri dana u oktobru 2008. godine, simbolički povezujući Dan policije i Dan vojske Crne Gore, a koju su organizovali Ministarstvo inostranih poslova, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave i Kancelarija za rodnu ravnopravnost Vlade Crne Gore, uz finansijsku podršku OEBS i UNDP. Usvojeni su zaključci kojima je iskazana spremnost za nastavak saradnje zemalja u regionu na implementaciji i praćenju primjene RSB 1325 sa zajedničkim ciljem očuvanja mira i bezbjednosti, razvojem demokratije i ravnopravnim učešćem oba pola u ovim aktivnostima. Zaključci su poslati i Generalnom sekretaru UN.

Na 10. Cetinjskom parlamentarnom forumu "Žene, mir i bezbjednost – deseta godinšnjica od donošenja RSB 1325", koju je organizovala Skupština Crne Gore, uz finansijsku podršku OEBS-a i UNDP-a, održanom u junu 2010. godine na Cetinju, usvojena je Zajednička izjava u kojoj su date jasne smjernice za dalji zajednički rad.

Zajednička izjava je usvojena i na Međunarodnoj konferenciji #Cetinjski parlamentarni forum: Žene, mir, bezbjednost – dvije godine kasnije", održanoj 25. i 26. juna 2012. godine u Budvi, koju je organizovo Odbor za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore.

XVII Cetinjski parlamentarni forum bio je posvećen temi "Ljudska prava i rodna ravnopravnost u sektoru bezbjednosti i odbrane". Razgovaralo se o ljudskim pravima i osnovnim slobodama za pripadnike bezbjednosnih i oružanih snaga, rodnoj ravnopravnosti i upravljanju sektorom bezbjednosti i njegovoj reformi, viđenju ljudskih prava i rodne ravnopravnosti za pripadnike bezbjednosnih i oružanih snaga u JIE: Zakonodavni i institucionalni okvir, obuke iz oblasti ljudskih prava i rodne ravnopravnosti u praksi. Zajednička izjava je objedinila preporuke i zaključke učesnika/ca.

U okviru predsjedavanja Crne Gore Američko – jadranskom poveljom (A5) je, u septembru 2013. godine, održan seminar ,,Uloga žena u izgradnji integriteta i promovisanju dobre prakse u sektoru odbrane i bezbjednosti, iskustva iz Jugoistočne Evrope’’, u kontekstu Rezolucije SB UN 1325 "Žene mir i bezbjednost", koji su zajednički organizovali NATO Odjeljenje za političke poslove i bezbjednosnu politiku, Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore.

U maju 2015. održana je Konferencija "Žene, mir i bezbjednost" na kojoj se diskutovalo o politici rodne ravnopravnosti u procesu evropskih i NATO integracija. Jedna od panelistkinja na konferenciji bila je specijalna predstavnica NATO-a za žene, mir i bezbjednost Marijet Šurman.

Kroz realizaciju aktivnosti iz regionalnog projekta "Jačanje regionalne saradnje na planu integracije rodne perspektive u reformi sektora bezbjednosti u zemljama Zapadnog Balkana", koji Ministarstvo odbrane Crne Gore implementira u partnerstvu sa ministarstvima odbrane Bosne i Hercegovine, Makedonije i Republike Srbije i UNDP/SEESAC (Razvojni projekat UN/Regionalna inicijativa za kontrolu malog i lakog naoružanja u JIE-Centar za Jugoistočnu i Istočnu Evropu) realizovane su aktivnosti iz posebnog Partnerskog cilja koji je posvećen rodnoj ravnopravnosti, na način da je Vojska Crne Gore dobila pet regionalnih instruktora/ki/ trenera/ica iz oblasti rodne ravnopravnosti u mirovnim misijama, koji će biti budući rodni savjetnici u jedinicama Vojske Crne Gore, odnosno tim stručnjaka obučenih po rodnim i pitanjima kulturološke svjesnosti, koji će se moći delegirati kao savjetnici, odnosno oficiri za vezu i pretres, odnosno kao drugi srodni specijalisti koji će biti stavljeni na raspolaganje za učešće u mirovnim misijama, kao i biti nosioci aktivnosti na podizanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti po dubini u jedinicama Vojske Crne Gore. Finansijska sredstva navedenog regionalnog projekta stavljena su u funkciju, zajedno sa budžetskim sredstvima Ministarstva odbrane u realizaciji aktivnosti na sanaciji/adaptaciji objekata u Kasarni "Milovan Šaranović" - Danilovgrad, s ciljem poboljšanja uslova života i rada žena i muškaraca u Vojsci Crne Gore.

Rodna perspektiva je uključena u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore kroz obuku i upućivanje žena u mirovne misije, zapošljavanje žena kao državnih službenika, kao profesionalnih vojnih lica i civilnih lica i njihovo stručno usavršavanje u zemlji i inostranstvu, upućivanje žena na rad u vojno-diplomatske misije Crne Gore pri međunarodnim bezbjedonosnim organizacijama i školovanje mladih žena u svojstvu kadeta na prestižnim vojnim akademijama u svijetu na osnovu ponuda zemalja partnera za potrebe Vojske Crne Gore. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva odbrane, obavljanje poslova koji se odnose na rodnu ravnopravnost iz nadležnosti Ministarstva odbrane uvršteno je u nadležnost Direktorata za ljudske resurse i nalazi se u opisu poslova koordinatorke u vezi sa pitanjima rodne ravnopravnosti. U Formaciji Vojske Crne Gore, u opisu poslova načelnika/ce Odsjeka za ljudske resurse Generalštaba Vojske Crne Gore uvršteno je obavljanje poslova iz oblasti rodne ravnopravnosti. U Strategijskom pregledu odbrane Crne Gore 2013. godine, u dijelu koji pokriva oblast Ključni prioriteti razvoja sistema odbrane – dio koji se odnosi na ljudske resurse - konstatuje se da je napravljen značajan napredak u zastupljenosti žena u sistemu odbrane, kao i kada se govori o rodnoj strukturi vojnika po ugovoru, učeše žena u Vojsci Crne Gore je na nivou savremenih armija, dok su žene slabije zastupljene u strukturi podoficira i oficira, stoga je potrebno razviti mehanizme koji će omogućiti ravnomjerniju zastupljenost žena u strukturi podoficirskog i oficirskog kadra.

Realizujući aktivnost koja se odnosi na edukaciju Vojske o rodnoj ravnopravnosti i RSB 1325, Ministarstvo odbrane je, u saradnji sa Odjeljenjem za rodnu ravnopravnost Ministarstva za ljudska i manjinska prava, uz učešće predstavnika Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija i uz finansijsku i logističku podršku UNDP/SEESAC 2014. godine organizovalo seminar na temu: "Rodna ravnopravnost u sistemu odbrane", sa posebnim osvrtom na rodno zasnovanom nasilju. Takođe, zaposleni iz Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore pohađali su seminare i obuke posvećene implementaciji navedene rezolucije i njoj pratećih rezolucija (RSB 1820, 1888, 1889 i 1960), rodnim pitanjima i mirovnim operacijama, angažovnju polova u mirovnim operacijama, zastupanju rodne ravnopravnosti, specijalističkim kursevima na kojima se ojačavaju znanje i vještine žena pripadnica oružanih snaga, odnosno bili su učesnici na konferencijama koje su bile posvećene implementaciji RSB 1325 u sistemu odbrane, primjerima dobre prakse, ograničenjima i izazovima, uvođenju rodnih politika, na unapređenju znanja mladih državnih službenika/ca o položaju i učešću žena u sektoru bezbjednosti, odnosno implementaciji kriterijuma EU u oblasti rodne ravnopravnosti, kao i konferenciji posvećenoj ispitivanju izazova i mogućnosti sa kojima se suočavju žene – civilna i vojna lica u izgradnji integriteta, promovisanju transparentnosti i jačanju odgovornosti u sektoru odbrane i bezbjednosti. U programima obuke jedinica Vojske Crne Gore, od 2013. godine uvrštena je obuka iz oblasti rodne ravnopravnosti i o RSB 1325, a od 2014. godine i u program obuke lica koja idu u mirovne misije. Takođe, u Vojsci Crne Gore imenovana je kontakt osoba u vezi sa pitanjima rodne ravnopravnosti. U Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore uspostavljene su baze podataka o zastupljenosti žena i muškaraca, koje treba da omoguće praćenje edukacije kadrova, zapošljavanje i zadržavanje žena u sektoru odbrane i podršku razvoju karijera žena u službi u Vojsci. Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore učestvovali su u sprovođenju istraživanja o položaju žena u oružanim snagama, u cilju dobijanja komparativnih podataka o zastupljenosti i položaju žena u oružanim snagama država Zapadnog Balkana potpisnica navedenog projekta. U decembru 2013. godine usvojena je Studija sa preporukama i glavni cilj je kontinuirano raditi na povećanju zastupljenosti žena u oružanim snagama zemalja Zapadnog Balkana, a posebno na mjestima odlučivanja, kreiranja i sprovođenja politika. Ministarstvo odbrane je, u februaru 2014. godine, donijelo Plan realizacije aktivnosti za sprovođenje preporuka iz Studije, kojim je, između ostalog, predviđeno usvajanje Smjernica za privlačenje i zadržavanje žena u Vojsci Crne Gore, kao i edukacija pripadnika Vojske o rodnoj ravnopravnosti i RSB 1325 N, a posebno edukacija komandnog kadra i pripadnika Vojske koji idu u mirovne misije. Takođe, tokom 2013. godine Ministarstvo odbrane, u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i UNDP/SEESAC, nastavilo je sa obukama trenera/ica iz Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore o RSB 1325, zatim na izradi propagandnog materijala o RSB 1325 i sprovođenju kampanja.

Uz podršku UNDP/SEESAC u Vojsci Crne Gore se realizuje projekat Mentorstvo za rodnu ravnopravnost na način što je oficir iz Odsjeka za ljudske resurse Generalštaba Vojske Crne Gore, tokom 2015. godine, sa mentorkom radio na razvijanju svoje kompetencije u oblasti integracije rodne perspektive i implementacije RSB 1325 i njoj pratećih rezolucija. Kao rezultat ove aktivnosti je razvijanje ličnog akcionog plana za uključivanje rodne perspektive, koji je usvojen kao Plan aktivnosti za unapređenje rodne ravnopravnosti u Vojsci Crne Gore, za period od 15. septembra 2015. do 15. marta 2016. godine.

Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore, u okviru procesa SEDM podržalo je regionalni projekat koji vodi MO Bugarske na temu: "Ženski lideri u bezbjednosti i odbrani" (FLDS), kao i drugi nacrt Bijele knjige, dokumenta u kome se ukazuje da raznovrsnost ljudskih resursa i rodne integracije mogu donijeti nove perspektive i iskustva međunarodnoj, kolektivnoj i nacionalnoj odbrani.

Važna aktivnost Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore je i promovisanje vojnog poziva preko TV kampanja, spotova, dana otvorenih vrata, tako da se sve više mladih djevojaka javljaju na javne oglase za školovanje na vojnim akademijama za potrebe VCG. Trenutno se na školovanju nalaze devet žena kadetkinja, od čega jedna na prestižnoj vojnoj akademiji West Point u Njujorku.

Ministarstvo unutrašnjih poslova - Uprava policije realizuje aktivnosti/mjere koje se odnose na uključivanje rodne perspektive u obuku zaposlenih u sektoru bezbjednosti, kao i na sprovođenju ostalih aktivnosti iz Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti. U skladu sa godišnjim programima obuke, sprovodi kontinuirane stručne obuke službenika u Policijskoj akademiji i Upravi za kadrove, u skladu sa Programom stručnog usavršavanja državnih službenika i namještenika.

Uspostavljena je Mreža žena policajaca Jugoistočne Evrope (WPON) i donošene su Smjernice za rodno osjetljivu policijsku praksu, sa posebnim osvrtom na privlačenje, selekciju i profesionalni razvoj žena u policiji. Mrežu žena policajaca Jugoistočne Evrope su osnovale 2010. godine, u Sarajevu, nominovane predstavnice devet policijskih službi, i to: Albanije, BiH - Federacije, BiH - Republike Srpske, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Moldavije i Srbije, radi unaprjeđivanja statusa žena u policijskim službama i poboljšanja bezbjednosi žena u regionu. Jedna od vidljivijih aktivnosti WPON-a je izrada Smjernica za rodno osjetljivu policijsku praksu sa posebnim osvrtom na privlačenje, selekciju i profesionalni razvoj žena u policiji. Pored ostalog, Smjernice imaju za cilj podizanje svijesti o položaju žena u policijskim službama zemalja Jugoistočne Evrope kao i da se iskustva policijskih službi EU na planu vođenja rodne perspektive osnaže i u policijskim službama zemalja regiona. MUP – Uprava policije aktivno preduzima aktivnosti na pripremi službenika za upućivanje u mirovne misije u skladu sa postavljenim standardima. Procedura upućenja se sastoji od prethodne selekcije, kroz jasno propisanu proceduru. U novembru 2011. godine, na Policijskoj akademiji u Danilovgradu, u saradnji sa MUP-om Republike Hrvatske, organizovan je prvi put u Crnoj Gori Kurs za mirovne misije UN (UNPOC), koji je pohađalo 16 službenika od kojih jedna žena.

Na primjeni RSB 1325 i njoj pratećih rezolucija u Crnoj Gori je niz aktivnosti preduzelo i više nevladinih organizacija. U regionu djeluje Regionalni ženski lobi za mir, pravdu i bezbjednost u čijem fokusu je implementacija RSB 1325, a i Nansen dijalog centar sprovodi aktivnosti na promociji i primjeni ove rezolucije. Na primjeni RSB 1325 aktivno radi i regionalna inicijativa Balkanska regija. U organizaciji Instituta za javnu politiku iz Podgorice, Misije OEBS-a i Kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori, u junu 2013. godine, održana je Konferencija posvećena saradnji državnih i nedržavnih aktera u sprovođenju RSB 1325 - Žene, mir i bezbjednost.

Trgovina ljudskim bićima predstavlja jedan od najzastupljenijih oblika organizovanog kriminala, koji je poslednjih decenija poprimio alarmantne razmjere. Trgovina ljudima je ozbiljan društveni problem, jer najdrastičnije ugrožava osnovna ljudska prava – pravo na život, na slobodu izbora, na slobodu kretanja. Crna Gora je prepoznata uglavnom kao zemlja tranzita, u manjem obimu kao zemlja porijekla i krajnje destinacije za potencijalne žrtve i žrtave trgovine ljudima/djecom.

Uspješna borba protiv trgovine ljudima/djecom podrazumijeva multisektorski pristup i intenzivnu saradnju, pa je Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 13. septembra 2012. godine usvojila novu Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima/djecom za period 2012-2018. godine. Ovim strateškim dokumentom definisani su ciljevi, načela i pravci u borbi protiv trgovine ljudima i određene mjere za unaprjeđenje efikasnosti uspostavljenog sistema za borbu protiv trgovine ljudima/djecom u javnom, privatnom i civilnom sektoru. Njime se težište stavlja na šest osnovnih oblasti: 1. Prevencija i edukacija; 2. Identifikacija žrtava trgovanja ljudima; 3. Pomoć, zaštita i reintegracija žrtava; 4. Efikasno krivično gonjenje; 5. Međunarodna saradnja; 6. Koordinacija i partnerstvo.

Trgovina ljudima u cilju seksualne ili radne eksploatacije je zabranjena shodno članu 444 Krivičnog zakonika Crne Gore, kojim je propisana kazna do 10 godina zatvora; te kaznene mjere su dovoljno stroge i srazmjerne kaznama propisanim za druga teška krivična djela, kao što je silovanje. U decembru 2014. godine, Parlament je usvojio novi Zakon o strancima kojim je omogućeno da stranci - žrtve trgovine ljudima dobiju dozvolu za boravak u trajanju od tri mjeseca do godinu dana i odobrenje za rad. Zakonom se, takođe, nalaže da policija zajednički radi sa nevladinim organizacijama i socijalnim radnicima na utvrđivanju da li je maloljetnik žrtva trgovine ljudima i, samim tim, da li ima pravo na zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i socijalne usluge. Zakonom o strancima takođe se garantuje djetetu-žrtvi pravo na dobijanje statusa zaštićenog svjedoka u slučaju da je to potrebno, i garantuje mu se da neće biti vraćeno u zemlju porijekla, ukoliko bi tako nešto ugrozilo njegov život.

Vlada finansira servise za pomoć žrtvama, sklonište i SOS telefon za žrtve zlostavljanja i nasilja u porodici, uključujući i žrtve trgovine ljudima. Pored toga, Vlada je sprovodila nacionalnu kampanju na temu upoznavanja sa trgovinom ljudima, koja je obuhvatala i video spot koji je emitovan na TV stanicama. Državni organi su obezbijedili specijalizovane obuke za policijske službenike, tužioce, granične policajace, inspektore rada i druge službenike koji rade na identifikaciji žrtava.

Prema izvještajima nevladinih organizacija žrtve su bile izložene trgovini ljudima u cilju seksualne eksploatacije u ugostiteljskim objektima, barovima, restoranima, noćnim klubovima i kafeima. Djeca, u najvećoj mjeri romskog porijekla, su primoravana na prosjačenje. Djevojke romske nacionalnosti iz Crne Gore su prodavane u svrhu ugovorenih brakova u romskim zajednicama, kao i prisiljavane da rade kućne poslove.

U 2014. godini u Crnoj Gori je pokrenuto pet novih istraga koje su uključile 14 osumnjičenih, u poređenju sa jednom istragom u 2013. godini. Pokrenuto je krivično gonjenje jednog optuženog u 2014. godini, isto kao i u 2013. Nije bilo osuđujućih presuda u 2014. što je pad u odnosu na sedam presuda u 2013. godini. Državni organi nisu formalno identifikovali žrtve prinudnog rada, uprkos tome što je policija identifikovala 156 djece koja su prosila u 2014. godini. Žrtvama je ponuđena besplatna medicinska, pravna, psihološka i socijalna pomoć.