• f
  • t
  • y
  • g
  • MNEMNE
    • ENGENG
    • SLOSLO
    • SRBSRB
  • Podgorica
    • Beograd
    • Ljubljana
  • Home
  • O nama
    • Misija i vizija
    • Saradnja sa institutom
    • Metodologija
  • Projekti i publikacije
    • Projekti
    • Publikacije
  • Javne politike
    • Bezbednost
    • Demokratija i vladavina prava
    • Ekonomija
    • Javna uprava
    • Međunarodna politika
    • Životna sredina i zelena ekonomija
    • Kultura
    • Mediji
    • Vizuelna komunikacija
  • Iz Instituta
    • Vesti
    • Autorski tekstovi
    • Saopštenja
    • Usluge Instituta
  • Kancelarije
  • Multimedija
  • Kontakt
Institut za javnu politiku

Vesti

  • Predstavljen petnaesti broj Kvartalnog Medijametra Predstavljen petnaesti broj Kvartalnog Medijametra 14.02.2019.
  • Nova knjiga Svetislava Basare u izdanju Službenog glasnika i Instituta za javnu politiku Nova knjiga Svetislava Basare u izdanju Službenog glasnika i Instituta za javnu politiku 31.01.2019.
  • Predstavljen četrnaesti broj Kvartalnog Medijametra Predstavljen četrnaesti broj Kvartalnog Medijametra 27.09.2018.
  • Predstavljeni preliminarni rezultati - Studija za Srbiju (Country report) u okviru projekta Detašman radnika u Istočnoj Evropi (EEPOW) Predstavljeni preliminarni rezultati - Studija za Srbiju (Country report) u okviru projekta Detašman radnika u Istočnoj Evropi (EEPOW) 27.09.2018.
  • Predstavljanje trinaestog broja Kvartalnog Medijametra Predstavljanje trinaestog broja Kvartalnog Medijametra 27.06.2018.
  • Održana konferencija "Izazovi digitalne ekonomije - Savremena rešenja za borbu protiv piraterije" Održana konferencija "Izazovi digitalne ekonomije - Savremena rešenja za borbu protiv piraterije" 05.06.2018.
  • Predstavljanje Kvartalnog Medijametra u Briselu Predstavljanje Kvartalnog Medijametra u Briselu 01.06.2018.
  • Predstavljanje dvanaestog broja Kvartalnog Medijametra Predstavljanje dvanaestog broja Kvartalnog Medijametra 27.03.2018.
  • Uspešan završetak projekta PRVA PROCENA STANJA ŽIVE U SRBIJI Uspešan završetak projekta PRVA PROCENA STANJA ŽIVE U SRBIJI 22.03.2018.
  • U Podgorici predstavljeni rezultati trećeg mjerenja Indeksa klijentelizma u medijima (MCI) U Podgorici predstavljeni rezultati trećeg mjerenja Indeksa klijentelizma u medijima (MCI) 15.12.2017.
  • Nakon Brisela, jedanaesti broj Kvartalnog Medijametra predstavljen i u Beogradu Nakon Brisela, jedanaesti broj Kvartalnog Medijametra predstavljen i u Beogradu 13.12.2017.
  • Predstavljanje "Medijametra" u Evropskom parlamentu Predstavljanje "Medijametra" u Evropskom parlamentu 06.12.2017.
  • PREDSTAVLJANJE INVENTARA ŽIVE  PREDSTAVLJANJE INVENTARA ŽIVE 16.10.2017.
  • Predstavljanje desetog broja Kvartalnog Medijametra Predstavljanje desetog broja Kvartalnog Medijametra 26.09.2017.
  • Održana druga radionica posvećena pripremi inventara žive Održana druga radionica posvećena pripremi inventara žive 07.07.2017.
  • Predstavljanje devetog broja Kvartalnog Medijametra Predstavljanje devetog broja Kvartalnog Medijametra 29.06.2017.
  • Promocija osmog broja Kvartalnog Medijametra Promocija osmog broja Kvartalnog Medijametra 16.03.2017.
  • Javna rasprava u Evropskom parlamentu: mjerenje klijentelizma u medijima Javna rasprava u Evropskom parlamentu: mjerenje klijentelizma u medijima 09.03.2017.
  • Uvodna radionica za pripremu inventara žive Uvodna radionica za pripremu inventara žive 13.02.2017.
  • Indeks klijentelizma u medijima: Mjerenje stvarnosti, 2016 Indeks klijentelizma u medijima: Mjerenje stvarnosti, 2016 15.12.2016.
Učitaj više

Autorski tekstovi

Gad i beda "porodične" Srbije

Gad i beda "porodične" Srbije
Prof. dr Nikola Samardžić

Tweet

Povremeni incidenti kojima se ugrožavaju bezbednost i integritet predsednika vlade Aleksandra Vučića nastavak su kampanje koja se vodila protiv premijera Zorana Đinđića. Njihove razlike, i lične i idejne, nevažne su u onoj meri u kojoj je politika koja inicira ove incidente, hologram zločinačkog udruživanja iz devedesetih. Neki su od te politike odustali, drugi je prihvatili. Na početku mandata, odlaskom u Sarajevo, premijer je o potrebi takvog distanciranja poslao jasnu i humanu poruku.

U međuvremenu se, u procesu odumiranja, srpski nacionalizam transponovao u ruski. U tom smislu smo otišli daleko na onu stranu zdravog razuma, ne samo političke etike. Kvislinška politika poziva da se odustane od svih posebnosti koja odudaraju od svojstva i interesa jedne strane i daleke države. Ali tu nije samo naša odgovornost. Evropskim sankcijama, koje su neprecizne i u izvesnom smislu licemerne, Putinova Rusija je, kao recidiv carizma i boljševizma, prekasno odbačena na marginu civilizovanih nacija i politika. Za nas je samo otežavajuća okolnost ukoliko je Putin paradigma Miloševićeve patologije, potkrepljene nuklearnim i energetskim ucenjivačkim kapacitetom.

Najprecizniji presek izazova s kojima se suočava sprega novinara, tajkuna i stranih agentura predočen je u uredničkom tizeru Ljiljane Smajlović Politika, laži i video-klip u nedeljnoj, "porodičnoj" Politici od 2. novembra 2014. http://www.politika.rs/rubrike/kolumna-nedelje/Politika-lazi-i-video-klip.lt.html. "Porodična" Srbija dobila je poziv da razume politički i moralni legitimitet verbalnog napada na premijera Vučića na Londonskoj školi ekonomije. Incident je izazvao roštiljdžija s Terazija, lice dugo poznato organima gonjenja. Indcident je u pomenutom pamfletu povezan s pokušajima bošnjačkih emigranata, većinom studenata, izbeglica od koljača i pokolja, koji su pokušali da prekinu predavanje Milorada Dodika na Kolumbiji. Dodikovo obraćanje organizovao je Gordon Bardoš, koji je delovao, takav je moj utisak, kao lobista srpskih kriminalnih političkih struktura koje su izvele atentat 12. marta 2003. Da li je on Danijel Server Vojislava Koštunice, ili Kim Filbi Hariman Instituta verovatno je danas malo važno. Nevažno je i to, da se Bartoš obradovao Đinđićevom ubistvu, o čemu sam svedočio na jednoj tribini koju je preneo Peščanik davne 2007. Rekao mi je, "dobro je da smo to završili", ili nešto slično. Više nisam pouzdan svedok, bilo je davno, a bio je to jedan od onih dana koji su nas uporno vraćali u začarani vrtlog prokletstva. Ne znam da li će Bardoš nastaviti da deluje u "timu" Vuka Jeremića, nove lobističke grupe koja se zalaže za novonesvrstanu politiku koja je u svemu antiteza one Titove, budući da nas svrstava među najcrnje diktatorske i islamisličke trećesvetske režime. Svejedno, prve indicije o incidentu u Londonu ponovo razotkrivaju ulogu srpske diplomatije u politici izolacije i kvislinškog približavanja Rusiji. Ukoliko je premijer ovih dana razmišljao o kadrovima i spregama, pa i onima u Londonu, bio je na dobrom tragu.

Neobično je nezadovoljstvo srpskih medija srpskim medijima. Mediji su uspeli da pripreme atentat na Đinđića, i uspešno spinuju vesti o sličnim pritiscima na Vučića. Mediji su preživeli Sablju. Zaboravljena je njihova uloga ad hoc saradnika vojne bezbednosti i Zemunskog klana. Dominantni mediji u Srbiji u potpunosti oblikuju javno mnenje bez obzira na globalni pristup informacijama i razlikama u mišljenju. Ishod je kompletna idiotizacija Srbije. Za novu, "porodičnu" Srbiju, civilizacija je zlo, Srbi su u stvari Rusi, kozaci i Belorusi. Difamirane su sve institucije demokratije i vladavine prava. Mrzimo sve naše narode i narodnosti, često i sami sebe. Navijamo za islamiste i teroriste. Harp izaziva poplave. Amerikanci seju ebolu po Africi. Smišljeno nas truju avionski tragovi, i one koji su to smislili. Boris nije lopov. Ali njegovi jesu. Evropa je siromašna i propala. Evro vredi manje od rublje. Pederi su pedofili, lezbejke nimfomanke. Ne samo mediji zaraženi genomom zločina, nego i oni koji su se podvukli pod demokratske, građanske i otvorene, podsticali su mržnju prema susedima, Jugoslaviji, inovercima, ateistima, Evropljanima i Amerikancima. Mada ima Srba i među svim pomenutim kategorijama. Dok i najbogatiji Rusi beže u evropske banke, škole, butike i čiste gaće. Nema javne budale, analitičara, lažova, prevaranta, cinkaroša i kvislinškog mesije koji, često uz odobravanje autorke i voditeljke, nije prošao kroz kultni Utisak nedelje.

Ljiljana Smajlović nema osećaj, niti poštovanja, prema unutrašnjim razlikama koje Srbiju ipak čine demokratskom i otvorenom zajednicom. Zaboravilo se kako je u Srbiji dobila utočište i za našu sirotinju basnoslovne budžete (koje preračunava u evrima, umesto u rubljama). Ljiljana Smajlović ne vodi samo kvislinšku propagandu, koja je u globalnom kontekstu gotovo legitimna, ona Politiku zloupotrebljava u najpoganijem kontekstu, ispisujući pamflete koji nas vraćaju u najprljaviju prošlost tih novina, prošlost iz koje smo krenuli pogrešnim putem. U najnovijem pamfletu Vladimir Beba Popović sporan je jer je 2003. pokušao da raskrinka novinarsku bandu koja je učestvovala u pripremi atentata na premijera, i na pripremi ubistva njegovog prijatelja. I tu nema ničega neočekivanog ili novog. On će umeti da se oglasi. Ali UNS i NUNS neće umeti da daju prave odgovore, zašto su njihovi mediji poternice za mrtvima, i čitulje za žive?

Ove redove ispisao sam zbog nečega drugog. Za "porodičnu", domaćinsku Srbiju (svi ostali smo neporodični i kad smo porodični, nedomaćinski izrodi i sodomisti???), ponovo je sporna i Biljana Kovačević Vučo. Biljana, međutim, ne može da potvrdi sa onoga sveta da se iskreno, i sa svim, i poslednjim snagama, borila protiv izolacionističke i kvislinške politike koju su sprovodili Koštunica, Tadić i Jeremić sa SPS-om itd. Ne može da svedoči da su za nju ljudska prava, kojima je bila posvećena, postala u jednom trenutku drugorazredna, u opštoj destrukciji svih institucija i normi, koju je smišljeno, u sprezi s tajkunima i ruskom agenturom, vodio državni vrh. Dok smo smišljali profesionalni profil Instituta za javnu politiku, koji takođe ometa urednicu Politike, Biljana nam je bila ona ideja, ona energija, kojom u tim danima nismo uvek dovoljno raspolagali. Partijsku politiku smo, privremeno ili zauvek, prepustili mlađima.

Ove redove napisao sam zgađen, po ko zna koji put, obračunom s ličnostima koje više nisu među živima. Ali nije bez značaja pokušaj da se uspostavi nova struktura kvislinških krugova u Srbiji i Crnoj Gori. Panika, u Srbiji, od evropske integracije, panika je od otvaranja regionalnih granica zatvorenih po stratištima širom bivše Jugoslavije. Strah od Nemačke, Italije i Austrije, naših tradicionalnih i većinskih ekonomskih partnera, mada je "Evropa" zauvek predaleko i za njene ljubitelje, i za one druge. Za sve nas buduća Evropa je neka buduća Jugoslavija, koju su i pomenuti strani partneri s nama zajedno razbijali. Panika u Crnoj Gori je u nemoći opozicije koju su kreirali srbijanska vojna bezbednost i narko karteli. Otud divljenje svakom ko nasrne na srpskog ili crnogorskog premijera. Otud u Politici podrška bivšem kiosk-roštljdžiji, i svakom ludaku koji se pozove na rusko srpstvo. Otud i u srpskim medijima, pa i u "porodičnoj" Politici podrška bolesnici koja opšti s kućnim ljubimcem ne kao duševno poremećena osoba, nego kao moralna snaga cele jedne nacije.

Tačne su sve pretpostavke da se u Srbiji aktivno i smišljeno ubijaju reformatori, u svakoj generaciji naše moderne istorije. Ovih redovi su odgovor na samo jednu medijsku akciju kojih je bezbroj, svakodnevno. U kontekstu nasrtaja na premijera, optužbe da je ugasio Utisak nedelje podsećaju da je ta emisija bila smišljena, organizovana destrukcija institucija, kulture i racionalne politike. I samo jedno od ročišta gde su se donosile smrtne presude svakom pojedinačnom ili organizovanom pokušaju da naš narod konačno usvoji institucije, običaje i mentalitet onih država i naroda gde je odlazio, generacijama unazad, u pečalbu, u školu, u muzej, nekad i pljačku.

Ne znam da li je Srbija na dobrom putu, i da li će na tom putu izdržati. Ne vidim u opoziciji snagu koja će srušiti granice prema susedima i ostatku Evrope. Niko ne pominje da će nas evropska integracija približiti i granici Rusije sa Evropom, ali me to naročito ne interesuje. Ne "podržavam" Vučića, uveren da ga će ga moja "podrška" omesti u nastojanjima da Srbiju održi na tome putu. Nisam mogao da "podržavam" ni Đinđića, jer bih time podržao sve koji su se, uz njega, ogrebali ne samo za korupciju i funkcije, nego i za njegov život. "Podržavam" pravo na život, a naročito integritet premijera koji ponekad potvrdi da smo u ponečem istomišljenici. U Srbiji, kakva jeste, to je čudo nad čudima. Ili se u svemu varam, ali ni u tom slučaju nisam od naročite pomoći.

  • Zašto je intelektualna svojina važna za naše pridruživanje Evropskoj uniji? Zašto je intelektualna svojina važna za naše pridruživanje Evropskoj uniji?
    Mr Vladimir Marić
    20.04.2017.
  • Evropski paradoks Evropski paradoks
    prof. dr Nikola Samardžić
    10.09.2015.
  • ZUP i javni interes ZUP i javni interes
    Prof. dr Stevan Lilić
    16.06.2015.
  • Prodor u XXI vek Prodor u XXI vek
    Prof. dr Nikola Samardžić
    06.04.2015.
  • Odraz u iskrivljenom ogledalu Odraz u iskrivljenom ogledalu
    Prof. dr Nikola Samardžić
    27.03.2015.
  • Proširenje Evropske unije Proširenje Evropske unije
    MA Zoran Krunić
    14.03.2015.
  • Znak pored puta Znak pored puta
    Prof. dr Nikola Samardžić
    11.03.2015.
  • Članstvo u EU - lopta je u dvorištu Srbije Članstvo u EU - lopta je u dvorištu Srbije
    Mario David
    13.12.2014.
  • Prljavi dragulj Prljavi dragulj
    Ištvan Kaić
    10.11.2014.
  • Reforma Agencije za nacionalnu bezbjednost kao uslov NATO integracija Reforma Agencije za nacionalnu bezbjednost kao uslov NATO integracija
    Prof. dr Dražen Cerović
    10.11.2014.
  • Gad i beda "porodične" Srbije Gad i beda "porodične" Srbije
    Prof. dr Nikola Samardžić
    03.11.2014.
  • Sigurnosni okvir uslov za izgradnju institucija Sigurnosni okvir uslov za izgradnju institucija
    Prof. dr Dražen Cerović
    05.08.2014.
  • Evropa pred vrati Bosne in Hercegovine Evropa pred vrati Bosne in Hercegovine
    Barbara Tekavec
    15.07.2014.
  • NATO je ne samo dobar, već i jedini garant bezbjednosti NATO je ne samo dobar, već i jedini garant bezbjednosti
    Prof. dr Dražen Cerović
    07.07.2014.
  • Uz stogodišnjicu rođenja Mihaila Lalića: Marx i Lalić, ili o Istoriji Uz stogodišnjicu rođenja Mihaila Lalića: Marx i Lalić, ili o Istoriji
    Dr Goran Sekulović
    03.06.2014.
  • CRNA GORA I NATO – Evropska bezbjednost i stabilnost CRNA GORA I NATO – Evropska bezbjednost i stabilnost
    Prof. dr Dražen Cerović
    02.06.2014.
  •  Hrišćanstvo ne privileguje nijednu naciju i nijednu kulturu: O Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi Hrišćanstvo ne privileguje nijednu naciju i nijednu kulturu: O Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi
    Dr Goran Sekulović
    16.05.2014.
  • Na mladima svet...NE...mladima svet ostaje Na mladima svet...NE...mladima svet ostaje
    Maja Kovač
    20.12.2013.
  • KO ČUVA ČUVARE? KO ČUVA ČUVARE?
    Selena Tasić
    19.12.2013.
  • Kariera ali otrok – dilema sodobne ženske? Kariera ali otrok – dilema sodobne ženske?
    Maja Kovač
    18.12.2013.
Učitaj više

Saopštenja

  • Saopštenje za javnost Instituta za javnu politiku Saopštenje za javnost Instituta za javnu politiku 07.11.2014.
  • Saopštenje predsednika upravnog odbora Instituta za javnu politiku Prof. dr Stevana Lilića Saopštenje predsednika upravnog odbora Instituta za javnu politiku Prof. dr Stevana Lilića 13.09.2013.

Usluge Instituta

Usluge Instituta

Evropska Projektna Akademija (EPA)

Evropska komisija Zahteva Upravljanje projektnim ciklusom (PCM – Project Cycle Management)

U okviru novog EU programskog perioda 2014-2020 postoji mnogo mogućnosti za finansiranje inovativnih ideja i projekata. Arhitektura evropskih fondova i direktnih donacija nastavlja da nudi širok spektar mogućnosti finansiranja, kako u državama članicama EU, tako i u zemljama kandidatima za članstvo u EU. Međutim, finansiranje se često ne koristi dovoljno efikasno ili projekti često mogu biti odbijeni zbog lošeg planiranja i pripreme. Iako brojni EU programi i inicijative imaju različite karakteristike, razvoj i implementaciju projekata u praksi prate zajednička pravila. Za projekte koje finansira EU, Evropska komisija zahteva upotrebu metodologije upravljanja projektnim ciklusom (PCM). PCM je podeljen u različite faze projekta od programiranja, preko formulacije do evaluacije i revizije.
Kao menadžer projekta morate da budete upoznati sa svim različitim fazama PCM za uspešnu implementaciju i upravljanje projektima koje finansira EU , a da ispunjavaju uslove definisane od strane Evropske komisije.

Ključni alat u upravljanju projektnim ciklusom je Pristup putem Logičkog okvira (LFA – Logical Framework Approach ). LFA podržava različite faze PCM i treba da obezbedi informacionu bazu za kompletiranje neophodnih PCM dokumenata. Kada se razume i inteligentno primenjuje , LFA je veoma moćan i efikasan analitički i menadžerski alat . Dakle, ako želite da budete uspešni u pripremi i sprovođenju projekata finansiranih iz EU fondova, trebalo bi da ovladate korišćenjem logičkog okvira za vaš projekat!

Šta je Evropska Projektna Akademija (EPA) i koji joj je cilj?

EPA trening program predstavlja jedinstveni program edukacije o pripremi i sprovođenju projekata finansiranih iz EU fondova i drugih izvora nastao kao rezultat preko 130 edukacija sprovedenih u poslednjih 14 godina, na kojima je učestvovalo više od 4000 polaznika iz preko 20 zemalja.

Cilj programa je podići kapacitete polaznika za pripremu i sprovođenje projekata finansiranih iz EU fondova, koji će dovesti do uspešnog ugovaranja, finansiranja i realizacije projekata i programa.

EPA TRENING PROGRAM je nastao na jedinstvenoj metodologiji koja je nastala u praksi i kao rezultat postiže, da je preko 70% projekata pripremljenih ovim pristupom uspešno ugovoreno i finansirano. Naš pristup se ogleda u pružanju vrhunskog sadržaja kroz korišćenje praktičnih vežbi i studija slučaja. Kompletan EU PROJEKTI TRENING PROGRAM i metodologija nisu pravljeni sa akademskog, naučnog ugla gledanja na pitanja u njima obrađena, te ovde nećete naći složene, višedimenzionalne obrade pojmova i uopštene, apstraktne analize toliko karakteristične za komunikaciju u akademskoj zajednici. Pred vama je sažet, konkretan, razumljiv i praktičan program.

Koji je sadržaj EPA TRENING PROGRAM-a?

Program se sastoji od 3 (tri) četvorodnevna modula u ukupnom trajanju 120 sati koje obuhvataju sve aspekte pripreme i sprovođenja projekata; od analize konkursne dokumentacije, strateškog okvira, potrebnih pretprojektnih analiza, do određivanja strategije projekta, izrade ciljeva, rezultata, aktivnosti i projektnog budžeta. Posebno se vodi računa o sprovođenju projekata te otkrivanju trikova kojima se služe uspješni konsultanti.

Treneri:

Vladimir Pandurov je međunarodno sertifikovani menadžment konsultant za pripremu projekata sa preko 14 godina iskustva u bilateralnim i multilateralnim programima Zapadnog Balkana, Turske, Bliskog istoka i Afrike. Kroz veći broj ugovora pružao je podršku vladama Zapadnog Balkana u procesu evrointegracija, sa posebnim fokusom na regionalno i lokalno planiranje i razvoj, prekograničnu saradnju, reformu državne uprave, razvoj projekata i njihovu implementaciju. Nagrađivani je ekspert za pisanje projekata (treća nagrada na takmičenju European Projects Awards IPA 2013, u kategoriji "Implementirani projekti", koju dodeljuje European Projects Association – EPA),izvođenje treninga i koučinga na EU, USAID, UN grant programima.

Organizovao ili facilitirao na više od 130 treninga i seminara; napisao je i realizovao 17 projekata (vrednost oko 30 miliona EUR). Trenutno je odgovoran za pružanje usluga u pisanju predloga projekata i tenderskih ponuda za (ne)vladine ugovore i donacije: Holandija, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Južni Sudan, Sudan, Liberija, Libija, Burundi, Ruanda, Jemen, Palestina... itd.

Selena Tasić poseduje sertifikat College of Europe u Brižu za PCM i EU Media trening. Bila je saradnica na obukama novinara sa projektnim timovima OEBS-a, Britanske ambasade, BBC-ja i CFI-ja na projektu reforme informativnog programa javnog servisa RTV Vojvodina. Od 2009. godine do 2011. godine bila je zaposlena na poziciji projekt menadžera i medijskog trenera u Novosadskoj novinarskoj školi i izvodila obuke novinara za izveštavanje o specifičnim temama iz oblasti vladavine prava, sektora bezbednosti, borbe protiv korupcije i rodne ravnopravnosti. Od 2011. godine bila je na poziciji Savetnice za pripremu projekata u grupi za evropske integracije i međunarodnu saradnju u Kancelariji za saradnju sa civilnim društvom Vlade Republike Srbije. Trenutno je na poziciji programske menadžerke u Institutu za javnu politiku.

  • Home
  • O nama
    • Misija i vizija
    • Saradnja sa institutom
    • Metodologija
  • Projekti i publikacije
    • Projekti
    • Publikacije
  • Iz Instituta
    • Vesti
    • Autorski tekstovi
    • Saopštenja
    • Usluge Instituta
  • Kancelarije
  • Multimedija
  • Kontakt
  • f
  • t
  • y
  • g
© Public Policy Institute. 2014.
Back to top